Skip to main content

O mačevanju

Povijest mačevanja

Borba mačevima seže u daleku povijest, u razdoblje drevnog Egipta iz kojeg datiraju prvi zapisi o mačevanju kao nadmetanju u kontroliranom okruženju koje se provodilo u zaštitnoj opremi za trening, uz nadzor sudaca.

Mačevanje se uvijek smatralo nečim višim od samog sporta – umjetnička je to forma, antički simbol moći i slave te duboko osobne, individualne forme izražaja. Kao jedan od najstarijih sportova, bio je iznimno popularan u dvobojima u Srednjem vijeku te viteškim turnirima koji su od 16. stoljeća predstavljali svojevrsnu atrakciju. U Europi se mačevanje najviše prakticiralo u Italiji, Francuskoj i Španjolskoj, gdje je bilo iznimno popularno među plemstvom.

Prvo je pisano spominjanje mačevanja kao izraza zabilježeno u Shakespeareovoj komediji „Vesele žene windsorske“. Krajem 19. stoljeća, francuski je mačevatelj Camille Prevost uspostavio pravila mačevanja, a u to je vrijeme u Engleskoj održano prvo regularno natjecanje u mačevanju. 1900. godine utemeljen je prvi mačevalački kongres na Olimpijskim igrama u Parizu.

Što je mačevanje?

Mačevanje je jedan od devet originalnih sportova koji su bili zastupljeni na inauguracijskim, modernim Olimpijskim igrama koje su se održale 1896. godine u Ateni. Uz atletiku, biciklizam, plivanje i gimnastiku, mačevanje spada u 5 sportova koji su bili prisutni na svim izdanjima Olimpijskih igara od te davne, 1896. pa sve do danas. Na temelju tradicionalnih vještina, mačevanje je stasalo kao moderan sport krajem 19. stoljeća, kada je talijanska škola izmijenila povijesne europske borilačke vještine u okviru klasičnog mačevanja, a francuska je škola kasnije usavršila talijanski pristup.

Postoje tri oblika modernog mačevanja, a svaki koristi drugačiju vrstu oružja te različita pravila, što sport kao takav dijeli u tri discipline, odnosno na tri natjecateljske razine. To su floret, mač i sablja. Najvažnije su razlike između disciplina izgled oružja, bodovno područje na tijelu te način dosuđivanja važećih pogodaka. Većina se natjecatelja odlučuje specijalizirati samo u jednoj disciplini.

Mačevanje je borba pojedinca s pojedincem u kojem je cilj pogađanje protivnika vrhom ili oštrim bridom datog oružja, au svrhu ostvarivanja dominacije u borbi. Sportsko mačevanje ima iznimno razvijen međunarodni sustav natjecanja. Osim Olimpijskih igara koje su svake četvrte godine, svake se godine održavaju svjetska i europska prvenstva za sve dobne skupine (seniore, juniore i kadete) u svim mačevalačkim disciplinama (floret, mač, sablja), oko 150 natjecanja FIE koja se boduju za svjetski kup (rang listu FIE), brojna regionalna natjecanja, svjetsko prvenstvo i drugi CISM turniri, mnoga međunarodna natjecanja bez FIE-ine kategorije te redovita nacionalna prvenstva i drugi turniri manjeg značaja.

Discipline u mačevanju

FLORET

Floret je disciplina u kojoj je važeća površina torzo, što obuhvaća područje do međunožja, leđa do linije kukova, kao i podbradak maske.

Pogodak se u floretu ostvaruje isključivo ubodom, dakle samo vrhom oružja.

SABLJA

Sablja je disciplina u kojoj je važeća površina torzo, obje ruke do zglobova šaka, čitava glava tj. maska, kao i leđa.

U disciplini sablje, pogodak se postiže ubodom i sječenjem, što znači da se pogodak priznaje dodirom važeće površine bilo kojim dijelom oštrice sablje.

MAČ

Mač je disciplina u kojoj je važeća površina čitavo tijelo, od stopala pa do glave (maske), a, ukoliko je mačevalački pogodak postignut istovremeno od strane oba natjecatelja, obojici se bilježi važeći pogodak.

Mač je najmasivnije od tri oružja u mačevanju.

Zašto mačevanje?

Kao izazov i za tijelo i za um, mačevanje je sport koji predstavlja zdravo fizičko i psihičko iskustvo. To je elegantan, prestižan i suvremen borbeni sport koji se bazira na tradiciji, a predstavlja zanimljiv fizički i taktički izazov između dvoje natjecatelja. Presudan je faktor u mačevanju sposobnost nekonvencionalnog razmišljanja i tehnika držanja koja se izuzetno brzo mijenja. Kreativan je to sport koji omogućuje razvoj osobnosti i niz drugih kognitivnih i fizičkih benefita, zbog čega ga se često opisuje kao fizičku „igru šaha“.

Sport je to koji zahtijeva agilnost, snagu, koordinaciju, ravnotežu i dobru procjenu vremena, a fizička je sposobnost u mačevanju jednako važna kao i snažan mentalni sklop.

Svjetska mačevalačka federacija (FIE)

Svjetska mačevalačka federacija (FIE) krovna je organizacija olimpijskog mačevanja sa sjedištem u švicarskom gradu Lausanne. Osnovan je 1913. godine u Parizu, a sastoji se od 145 nacionalnih saveza, od kojih je svaki priznat od strane olimpijskog odbora kao jedini predstavnik olimpijskog mačevanja zemlje iz koje dolazi. Trenutni je predsjednik FIE Alisher Usmanov.

Hrvatski mačevalački savez (HMS)

Hrvatski mačevalački savez krovna je organizacija mačevanja u Hrvatskoj, osnovana 1911. godine, dvije godine prije osnutka FIE. HMS je u međunarodni mačevalački savez primljen 1992. godine. Međunarodni naziv za Savez je Federation Croate d’Escrime, odnosno Croatian Fencing Federation.